.webp){kind=icon}
Da li u regionu Zapadnog Balkana egzistira preduzetnička kultura? Kakve su preduzetničke namjere svršenih srednjoškolaca, studentkinja i studenata u Bosni i Hercegovini (BiH)? Možemo li u našoj zemlji izgraditi novu ''Silicijumsku dolinu''? Ovo su neka od pitanja na koja tražim odgovore posljednje dvije decenije akademskog naučnoistraživačkog rada.
BiH je u ovom dijelu Evrope šampion nezaposlenosti mladih sa 32,9 posto, prema podacima Svjetske banke za 2021. godinu (iza Sjeverne Makedonije smo, ali ispred ostalih zemalja u regionu, koje takođe nisu u mnogo boljem stanju od našeg).
Koliko mladih ljudi uopšte razmišlja o samozapošljavanju kao karijernoj opciji ili pokretanju startupa kao odgovor na uočene tržišne prilike ili su više zainteresovani ''za uhljebljenje'' u javnom sektoru uz obavezno posjedovanje ''ispravne'' partijske knjižice ili za rad kod drugih poslodavaca? Vjerujem da vam je odgovor poznat. Ali nisu mladi krivi za svoje želje, već neizgrađen preduzetnički ekosistem i izuzetno nizak nivo preduzetničke kulture. A kulturu ne možemo izgraditi nekom političkom odlukom, već za to treba vremena.
Preduzetnički ekosistemi definisani su kao skup međuzavisnih aktera i faktora koordinisanih na takav način da omogućavaju produktivno preduzetništvo na određenoj teritoriji. Preduzetnički ekosistem BiH je na niskom stepenu razvijenosti i ima ukupan NECI skor (NECI - Indeks nacionalnog konteksta preduzetništva prema GEM metodologiji – GEM, 2022, citirano u Vidović, 2022) u iznosu od 3,52 (ocjene po devet kriterija su od 1 do 10, s tim da je ocjena 5 zadovoljavajuća, prim. aut.), a ako bi se poredio s NECI skorom 50 zemalja svijeta koje su učestvovale u GEM 2021/2022. istraživanju, BiH bi zauzela 49. mjesto.
Nižu ocjenu iza BiH imaju Sudan i Iran, od 3,3 odnosno 3,2 respektivno. Ocjena od 3,52 za BiH niža je i od ocjena za nama najbliže zemlјe Hrvatsku i Sloveniju, koje su učestvovale u GEM 2021/2022 istraživanju i ocijenjene su ocjenom od 3,9 odnosno 4,3 respektivno.
Iz navedenih podataka mogao bi se izvući zaključak da u našoj zemlji, ali i u regionu, među ljudima vlada sindrom ''zavisnosti'', a ne obrnuto, sindrom nezavisnosti, autonomije, sklonosti preuzimanja razumnih rizika, kreativnosti, inovativnosti, agresivne konkurentnosti. Sve nabrojano su sastavni elementi preduzetničke orijentacije, koja zavisi od brojnih faktora, ali generalno najviše zavisi od nivoa razvijenosti preduzetničkog ekosistema.
Preduzetničko obrazovanje, koje sa sastoji od obrazovanja o preduzetništvu i preduzetničke edukacije, kao kombinacije teoretskog i iskustvenog obrazovanja, jedna je od ključnih komponenti preduzetničkog ekosistema i preduslov za razvoj individulanih preduzetničkih kompetencija. Dobra vijest je da se pozitivni rezultati efektivno osmišljenog preduzetničkog obrazovanja mogu vidjeti u srednjoročnom periodu.
U dugom roku, reformisano moderno formalno obrazovanje na svim nivoima, kao i neformalno obrazovanje, a posebno preduzetničko i STEAM (prirodne i tehničke nauke, inžinjerstvo, umjetnost i matematika) obrazovanje, mogli bi da daju značajan doprinos ekonomskom rastu i razvoju malih otvorenih tranzicionih ekonomija u razvoju, kao što je naša ekonomija. A evo i nekih razmišljanja u prilog ovoj tvrdnji.
Doba automatizacije zahtijeva razvoj ne samo digitalnih, već i socijalnih i emocionalnih vještina. Razvoj divergentnog razmišljanja i kreativnosti, podsticanje inovativnosti, analitičkog i kritičkog mišljenja, komunikacionih vještina, pregovaranja i vještina donošenja odluka, sve više dobijaju na značaju. Ove vještine, koje su sastavni dio preduzetničkih kompetencija, razvijaju se kroz preduzetničko obrazovanje. Ekonomije zasnovane na prirodnim resursima i produktivnosti nisu dominantne ekonomije u doba četvrte industrijske revolucije.
Najjače svjetske ekonomije su ekonomije zasnovane na znanju i inovativnost. Početkom 2000. godine OECD je preporučio svim zemljama članicama da uključe predmete koji se odnose na preduzetništvo na svim nivoima obrazovanja. Škole i univerziteti treba da odgovore na izazove XXI vijeka i da postanu mjesto u kojem se đaci i studenti podstiču na divergentno razmišljanje (''misliti u više pravaca''), koje vodi ka većoj kreativnosti, inovativnosti, kritičkom razmišljanju, komunikacionim i vještinama rješavanja problema. Sve ove vještine su neophodne za efikasnu integraciju svršenih srednjoškolaca ili diplomiranih studenata nakon prvog ciklusa studija na tržište rada, u digitalnoj eri globalnog svijeta.
Depositphotos
U skladu s politikama EU, preduzetništvo treba da bude uključeno u sve nivoe obrazovanja i kroz zajedničke nastavne planove i programe. Neophodno je početi edukaciju koja ima elemente preduzetničke edukacije, od vrtića, kada je pravo vrijeme za razvijanje kapaciteta djece za rješavanje problema, orijentaciju ka solucijama, podsticanje mašte, kreativnost i takmičenja zasnovana na igranju različitih uloga.
U osnovnim školama preduzetnička edukacija treba da bude organizovana kao komplementarni trening, pomažući učenicima da imaju više vjere u sebe, kroz dobijanje i prihvatanje odgovornosti, kroz istraživanje njihove kreativnosti pokušavajući i griješeći i učeći o resursima iz svoje lokalne zajednice, razvijajući ključne vještine, kao što su donošenje odluka, mogućnost rada u timu, rješavanje problema i formiranje mreža.
Učenička mini firma je najreprezentativnije preduzetničko iskustvo u osnovnoškolskom kontekstu, ali i u srednjim školama. Mikro kompanija je organizovana na isti način kao i prava mikro preduzeća, a osnovna svrha je mladima dati priliku da nauče kako da stvore, organizuju i upravljaju biznisom. Brojne su mogućnosti podsticanja vizueliziranja i maštanja kod djece i mladih, kao bitnih preduslova podsticanja kreativnosti. Veoma je značajno od malena podsticati timski rad.
Depositphotos
Naprimjer, moguće je organizovati takozvanu ''Dječiju sedmicu preduzetništva u školi'', u kojoj bi kroz formu takmičenja, gostujućih predavanja i projekcija filmova djeca stekla osnovna znanja o pokretanju i vođenju preduzeća. U srednjim školama i na fakultetima preduzetništvo treba da bude obavezan predmet. U studiji ''Preduzetničko obrazovanje: put ka uspjehu'', na osnovu sumiranja rezultata 91 istraživanja iz 23 zemlje, koja su se bavila mjerenjima različitih efekata preduzetničkog obrazovanja (84 nacionalna istraživanja i sedam istraživanja koja su uključivala više zemalja), navodi se sljedeće:
Preovlađujući utisak koji je proizašao iz sakupljenih dokaza je da preduzetničko obrazovanje funkcioniše. Učenici koji su prošli kroz programe preduzetničkog obrazovanja češće započinju sopstveni biznis, a njihove kompanije imaju tendenciju da budu inovativnije i uspješnije od onih koje vode osobe bez te vrste obrazovanja. (...) U poređenju sa svojim vršnjacima, oni imaju bolje poslove i zarađuju više novca.
Tome se dodaje da efekti preduzetničkog obrazovanja "imaju tendenciju kumuliranja i akceleracije: oni koji su učestvovali u većem broju preduzetničkih obrazovnih programa, imali su višestruke koristi. Pozitivan uticaj nije ograničen na polaznike i alumniste. Osim uticaja na pojedinca, dokazi iz analiziranih istraživanja takođe pokazuju pozitivan uticaj na obrazovne institucije, ekonomiju i društvo. (European Commission, 2015, str. 7)
I poruka nadležnim ministarstvima obrazovanja na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Ne čekajte, nemamo vremena, krenite u kurikularne reforme odmah i uvedite preduzetničko obrazovanje od najranije životne dobi. Pozitivne efekte ćemo svi da osjetimo relativno brzo.
Saša Petković, redovni profesor iz oblasti preduzetničke ekonomije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
Naslov je korigovan brisanjem riječi preduzetnički.
