.webp){kind=icon}
Opšte je mišljenje da će iduće godine inflacija širom svijeta usporiti kako kamatne stope rastu, potrošnja pada i recesija postaje izvjesnija.
Hlađenje cijena robe, hrane i energije biće uočljivije u poređenju sa snažnim rastom tokom ove godine.
Međutim, novo kinesko otvaranje nakon politike nulte tolerancije prema epidemiji kovida moglo bi poremetiti ta očekivanja.
Scenarij bi mogao da izgleda ovako: U jednom trenutku iduće godine Kina otvara granice prvi put od početka pandemije. Posljedice po ostatak svijeta mogle bi biti velike. Tamošnja privreda oživljava, studenti ponovo putuju u druge zemlje, turizam se pokreće, a poslovni ljudi se vraćaju u avione. U isto vrijeme kinesko tržište nekretnina počinje oporavak i to dodatno podstiče potrošnju.
Kinesko otvaranje bi poguralo globalne cijene robe i ponovo moglo da zakomplikuje situaciju u vezi s lancima snabdijevanja, što, logično, stvara pritisak na mnoge cijene i usluge.
Ako se Kina potpuno otvori do sredine iduće godine, analitičari Bloomberga procjenjuju kako bi cijene energije mogle da porastu 20 odsto, a indeks potrošačkih cijena u SAD-u bi nakon pada na 3,9 odsto sredinom godine mogao ponovo porasti na 5,7 odsto do kraja 2023.
Probuđena Kina
Naime, takav kineski scenarij bio bi potpuno obrnut od uloge koju je ta velika privreda imala ove godine kada je zapravo pomogla da se cjenovni pritisci donekle ograniče.
Pad na tamošnjem tržištu nekretnina i politika prema epidemiji kovida osjetno su usporili kinesku ekonomiju za koju se ove godine prognozira rast od tri odsto. Za iduću godinu se, prema sadašnjim okolnostima, očekuje rast od 5,1 odsto.
Kineski predsjednik Xi Jinping
Po nizu parametara je vidljivo kako je usporavanje kineske privrede imalo uticaja na svaki kutak svjetske privrede.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, kineska kupovina nafte ove godine biće na najnižem nivou od 1990.
Kineski uvoz iz Južne Koreje, petog najvećeg trgovinskog partnera, pao je najviše od 2009. godine, a restrikcije vazdušnog prometa na drugom najvećem tržištu na svijetu iza SAD-a pale su na 35 odsto onoga što je bilo 2019. godine. Od nekadašnjih 14.000 letova dnevno brojka je prošlog mjeseca pala na samo 2.800.
Probuđena Kina bi povećala potražnju za naftom i sirovinama.
"Nema dileme da bi potpuno kinesko otvaranje poguralo globalnu inflaciju", rekla je Iris Pang iz bankarske grupacije ING.
Zasad je otvoreno pitanje koliko bi se Kina dogodine uopšte mogla otvoriti, ali vlasti u Pekingu su ove nedjelje objavile plan od 10 tačaka popuštanja mjera protiv kovida. U nekoliko gradova, uključujući Peking, već je došlo do određenog slabljenja mjera uprkos rastu broja zaraženih.
Početak kraja
Zamjenik premijera Sun Chunlan je rekao kako je borba protiv pandemije ušla u novu fazu, što analitičari tumače kao početak kraja politike nulte tolerancije.
Međutim, prije nego što nastupi oporavak privrede, Kini prijeti javnozdravstvena kriza. Manjak kreveta na intenzivnoj njezi stvara izlazak iz politike nulte tolerancije bitno komplikovanijim, što se može razvući i na razdoblje duže od iduće godine.
Potpuno otvaranje moglo bi da stvori potrebu za intenzivnom njegom za 5,8 miliona ljudi, dok kineski zdravstveni sistem u intenzivnoj njezi u prosjeku ima manje od četiri kreveta na 100.000 stanovnika, što je znatno niže nego u razvijenim zemljama.
Zbog toga se zapravo može očekivati da Kina pokuša s pažljivim i sporim otvaranjem koje i dalje može nositi probleme mobilnosti ljudi, s lancima snabdijevanja ili u povjerenju potrošača.
Jedan od prvih pravih testova za novi kineski pristup biće krajem januara tokom proslave Lunarne nove godine.
Uprkos neizvjesnosti, tržišta se pripremaju na sve više znakova nove politike prema virusu, pa je berzanski indeks u Hong Kongu u novembru imao najveći mjesečni rast od 1998, a čak je i u Australiji došlo do efekta prelivanja očekivanja o promjeni kineske politike, gdje je tržište dionica došlo na najviši nivo u proteklih sedam mjeseci.
Postoji još jedan razlog zašto bi Kina iduće godine mogla da bude inflatorni pokretač.
Proteklih nedjelja je objavljen niz mjera za stabilizaciju cijena nekretnina. Ako to i ne bude dovoljno za novi snažan zamah tog sektora, na koji prema nekim procjenama otpada i 25 odsto kineske ekonomije, moglo bi biti dovoljno da se stopa bruto domaćeg proizvoda vrati na željeni nivo.
Tako bi kombinacija početka oporavka na tržištu nekretnina i otklon od politike nulte tolerancije prema pandemiji mogla da ima uticaj na kineske trgovinske partnere i finansijska tržišta.
Kako su iz njujorškog Feda napisali u jednom dokumentu: "Šta se dogodi u Kini ne ostaje u Kini".
