.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina s prosječnom cijenom od 974 eura (1.904 KM) po kvadratnom metru nalazi se u vrhu liste zemalja s najjeftinijim novim stanovima, pokazalo je najnovije istraživanje Deloitte Property Index, koje je obuhvatilo cijene stanova u prošloj godini u 23 zemlje i 68 gradova. Na drugom mjestu je Rumunija s prosječnom cijenom od 1.266 eura (2.476 KM) po kvadratu.
"Tokom 2021. godine maloprodajno tržište stambenih nekretnina u BiH bilježilo je stabilne stope rasta, nakon nižeg obima prodaje zbog pandemijskih ograničenja u 2020. godini. Na početku pandemije promet stambenih nekretnina znatno je pao zbog globalne neizvjesnosti. Tražene cijene novih stanova zabilježile su dvocifreni rast na međugodišnjem nivou u najvećim gradovima - Sarajevo i Banja Luka, a transakcijske cijene su pomno pratile taj trend. Sektor najma, nakon znatnog smanjenja u 2020., slijedio je sličan trend kao transakcije stambenih nekretnina u 2021.", stoji u izvještaju.
Kada je riječ o zemljama regije, prosječna cijena kvadrata u Srbiji je 1.520 eura (2.972 KM), u Hrvatskoj 1.823 eura (3.565 KM), a u Sloveniji 3.356 eura (6.563 KM).
"Kao i prošle godine, zemlje iz CEE regije - Latvija, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Srbija i Rumunija zabilježile su prosječne cijene između 1.500 (2.933 KM) i 2.500 eura (4.889 KM) po kvadratnom metru", navodi se u izvještaju.
S druge strane, Velika Britanija preuzela je vodeću poziciju najskuplje zemlje s prosječnom cijenom od 4.905 eura (9.593 KM) po kvadratnom metru. Na drugom mjestu je Austrija s cijenom od 4.782 eura (9.352 KM) po kvadratu, dok treću poziciju zauzima Francuska s prosječnom cijenom od 4.639 eura (9.073 KM) po kvadratu. Njemačka i Holandija pridružile su se listi najskupljih zemlja u 2021., s cijenama od 4.600 (8.996 KM) i 3.949 eura (7.723 KM) po kvadratu.
Što se tiče pristupačnosti kupovine stana u svakoj zemlji, izračunate kao broj prosječnih bruto godišnjih plaća potrebnih za kupovinu novog standardnog stana od 70 kvadrata, BiH je na sredini liste, gdje je za kupovinu stana potrebno izdvojiti sedam godišnjih bruto plaća.
Češka se može smatrati jednom od najnepovoljnijih zemalja u Evropi, s obzirom na to da je za kupovinu stana potrebno izdvojiti 13,31 bruto godišnju plaću.
Druga najmanje pristupačna zemlja je Slovačka, gdje je za kupovinu stana potrebno izdvojiti 12,76 bruto godišnjih plaća. Na trećem mjestu je Srbija, gdje prosječan stan košta 11,5 prosječnih bruto plaća.
Kada je riječ o zemljama u kojima je najlakše doći do stana, na vrhu liste je Irska, gdje je za kupovinu potrebna 3,1 bruto godišnja plaća, slijedi Norveška, gdje je potrebno izdvojiti 4,4 bruto godišnje plaće i na trećem mjestu je Belgija čiji stanovnici trebaju izdvojiti 4,5 bruto godišnjih plaća.
Na temelju dostupnih podataka iz pojedinih glavnih gradova, najnepovoljniji grad u pogledu kupovine novog standardiziranog stana je Amsterdam. Građani ovdje trebaju uštedjeti ekvivalent od cca. 17,67 prosječnih bruto godišnjih plaća kako bi sebi mogli priuštiti vlastiti stan. Amsterdam slijede Prag, Bratislava i Beograd. Pristupačnije vlastito stanovanje dostupno je u Rigi, Rimu i Oslu, gdje je za kupovinu novog standardiziranog vlastitog stana potrebno otprilike od šest do osam prosječnih bruto godišnjih plaća.
Kada je riječ o najmu stanova, Pariz je na vrhu liste najskupljih, gdje mjesečna zakupnina košta 29,10 eura (56,91 KM) po kvadratnom metru. Prosječne mjesečne zakupnine veće od 20 eura (39,12 KM) po kvadratnom metru zabilježene su u sedam gradova – Oslu, Londonu, Amsterdamu, Trondheimu, Barceloni, Kopenhagenu i Bergenu.
Među srednjoevropskim zemljama, kao i prošle godine, Varšava je najskuplji grad s mjesečnom cijenom od 17,9 eura (35 KM) po kvadratu.
Na suprotnoj strani ljestvice, najniže prosječne cijene najma više puta su primijećene u Bugarskoj, tačnije u Burgasu, gdje bi građani mogli platiti prosječno 2,90 eura (5,67 KM) po kvadratu, a slijedi Varna s 3,70 eura (7,24 KM) po kvadratu i Sofija sa 4,60 eura (devet KM) po kvadratnom metru.
Ostale balkanske zemlje (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) rangirane su na dnu ljestvice i stoga se ponose najpristupačnijim cijenama najma stanova diljem Evrope.
