.webp){kind=icon}
Turska ekonomija rasla je brže od očekivanog u prošlom tromjesečju jer je vlada povećala potrošnju uoči izbora, iako su dva razorna potresa ovog mjeseca pomutila izglede.
Bruto domaći proizvod porastao je 3,5 posto u razdoblju od oktobra do decembra u odnosu na prethodnu godinu, iznad srednje procjene u Bloombergovoj anketi analitičara. Rast za cijelu godinu iznosio je 5,6 posto, pokazuju podaci državne agencije za statistiku TurkStat.
Turski BDP porastao je 3,5 posto godišnje u posljednjem kvartalu, više nego što su očekivali ekonomisti/Bloomberg
Privatna potrošnja je, uz državnu potrošnju, najviše pridonijela porastu aktivnosti.
Potrošnja domaćinstava, za koju se procjenjuje da čini više od polovice ekonomije, porasla je godišnje 16,1 posto tokom posljednjeg kvartala 2022., iako je došlo do određenog gubitka zamaha iz prethodnog kvartala. Državna potrošnja porasla je za devet posto, što je najbrži tempo rasta od predsjedničkih izbora 2018.
Šta Bloomberg Economics kaže...
''Naša prognoza godišnje stope rasta iznosi 2,9 posto za 2023., što je više u odnosu na našu raniju procjenu od 2,6 posto nakon iznenadnog rasta u četvrtom kvartalu 2022. To je još uvijek znatno niže od dugoročnog prosjeka ekonomije od 4,6 posto. Ubrzana aktivnost obnove u područjima pogođenim katastrofom uoči izbora mogla bi povući dio rezultata u prvoj polovici godine i uticati na prognoze'', rekla je Selva Bahar Baziki, ekonomistica.
Čini se da je domaća i vanjska potražnja za turskom robom bila jaka u prvom mjesecu ove godine, ali uticaj zemljotresa od 6. februara na proizvodnju trenutno je previše teško kvantificirati, rekao je Haluk Burumcekci, ekonomist iz Istanbula.
"U skladu s tim, rizici za naše procjene rasta od tri posto za 2023. su na donjoj strani", rekao je u izvještaju poslanom e-mailom nakon podataka o BDP-u.
Brojke su politički osjetljive u Turskoj jer je predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao prednost ekonomskom rastu uoči općih izbora koji se očekuju u maju. Nakon katastrofe, on pojačava napore za obnovu nakon zemljotresa kako bi ojačao popularnost svoje stranke.
Svjetska banka je u ponedjeljak procijenila da će zemljotresi nanijeti direktne troškove turskoj ekonomiji od čak 34,2 milijarde dolara ili oko četiri posto BDP-a 2021., prema preliminarnoj procjeni. Zajmodavac je također rekao da će smanjiti svoju prognozu rasta za 2023. za oko pola postotnog boda u odnosu na početnu procjenu od 3,5 do četiri posto.
Ostale spoznaje
Tromjesečni rast ekonomije prilagođen kalendarskom i sezonskom uticaju iznosio je 0,9 posto, u poređenju sa srednjom procjenom od 0,7 posto.
BDP za 2022. izražen u tekućim cijenama iznosio je 905,5 milijardi dolara.
Kako bi ublažila uticaj zemljotresa na rast, Centralna banka Turske smanjila je svoju ključnu kamatnu stopu na 8,5 posto ovog mjeseca. Ciklus popuštanja koji je započeo prošle godine doveo je do pada kamata za kumulativno 550 baznih bodova, u skladu s Erdoganovim pozivom na niže troškove zaduživanja.
Predsjednikov naglasak na rast i poticaj za jeftino kreditiranje manjih i izvozno orijentiranih kompanija uzeo je danak na valutu i potrošačke cijene.
Iako se Erdoganova strategija temeljila na jeftinoj valuti i većem izvozu, isporuke u inozemstvo pale su za 3,3 posto u posljednjem kvartalu, dok je uvoz skočio za 10,2 posto.
Inflacija je skočila na najviši nivo od 1998. na iznad 85 posto u oktobru prije nego što je prošlog mjeseca usporila na oko 60 posto. Lira je prošle godine izgubila oko 30 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ovog je mjeseca rekla da su neizvjesnost u vezi s izborima i zahtjevi za vanjskim finansiranjem "ranjivosti" zbog kojih je revidirala svoju procjenu rasta BDP-a za 2023. s 3,5 posto na tri posto.
Turska će podatke o inflaciji za februar objaviti 3. marta. Sljedeći sastanak centralne banke o određivanju stopa zakazan je za 23. mart.
