.webp){kind=icon}
Nakon kratke pauze i stagnacije u decembru, inflacija u Srbiji je nastavila da raste, a ekonomisti i centralni bankari navode da bi usporavanje moglo da uslijedi uskoro.
Potrošačke cijene su u januaru porasle za 15,8 odsto na međugodišnjem nivou, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku (RZS) u ponedjeljak, što je najviši nivo od sredine 2006. godine.
Na mjesečnom nivou, cijene su porasle za 1,4 odsto, podaci s RZS-a. Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su za 23,7 odsto, dok je rast cijena stanovanja, vode, električne energije, gasa i ostalih goriva iznosio 23 odsto. Cijene transporta su u odnosu na januar 2022. godine bile više za 7,5 odsto.
Kako je za Bloomberg Adriju rekao Jakub Kratky, finansijski analitičar u Generali Investments, uskoro možemo da očekujemo usporavanje rasta cijena, ali će inflacija i dalje ostati otporna i može da nas iznenadi.
"U januaru može da dođe do ubrzavanja zbog rebalansa cijena koje ulaze u potrošačku korpu", dodao je Kratky. U januaru je električna energija za domaćinstva poskupjela za osam, a prirodni gas za 11 odsto.
NBS očekuje pad, i ranije vraćanje na cilj
Narodna banka Srbije sada očekuje da će inflacija nastaviti da raste u prvom kvartalu ove godine, nakon čega će usliiediti pad. On će biti naglašeno brži od polovine godine, rekli su zvaničnici NBS na predstavljanju posljednjeg izvještaja o inflaciji.
Centralna banka je takođe revidirala svoje projekcije po pitanju vremena potrebnog za vraćanje inflacije u okvire cilja (tri do 4,5 odsto), pa sada predviđa da će se rast cijena na željeni nivo vratiti do sredine 2024. godine.
Prema srednjem scenariju, prosječna inflacija će ove godine iznositi 12,3 odsto, dok bi u nepovoljnijem slučaju rast cijena u 2023. u proseku iznosio 13,4 odsto. Prema optimističnijem scenariju, stopa inflacije će u 2023. iznositi 11,3 odsto.
Kako je na pres-konferenciji objasnila guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković, neizvjesnost u pogledu kretanja rasta ciena, ali i privrednog rasta, manja je nego što je bila u novembru, i zato sada prvi put od avgusta 2021. postoji i optimističniji scenario.
Iz glavne monetarne institucije nisu želeli da komentarišu svoje sledeće korake po pitanju podizanja kamatnih stopa.
"Naš osnovni scenario pokazuje da je NBS već dostigla krajnji nivo referentne kamatne stope, naročito zbog toga što su u novoj projekciji revidirana inflaciona očekivanja, a privreda je pokazala dovoljne znake usporavanja. Međutim, i dalje postoji rizik od daljeg zaoštravanja jer će u donošenju odluka bitne biti i odluke najvećih svjetskih centralnih banaka. NBS će svakako dinar držati stabilnim", rekao je Kratky.
Sličnog stava je i Branimir Jovanović, ekonomista u Bečkom institutu za međunarodnu ekonomiju, koji je za našu redakciju prognozirao da bi NBS kamatne stope mogla da podigne do nivoa od šest odsto.
"S druge strane, ne smatram da je to ispravno. Smatram da je ovo zatezanje što je bilo dosad sasvim dovoljno. Inflatorni pritisci se smanjuju, a i svakako ne dolaze sa strane potražnje", rekao je ekonomista.
Fokus na pogrešnom mjestu
Da je međugodišnji rast cijena uglavnom nastao zbog faktora na strani ponude smatra i Miloš Zečević, izvršni direktor za upravljanje aktivom i pasivom u Erste banci.
"Naš problem leži u cijenama energenata koje uvozimo na šta nemamo direktan uticaj, ali i u cijenama prerađene hrane gdje i dalje imamo povišene troškove proizvodnje i transporta, dodatno i od značajne izloženosti poljoprivrede vremenskim prilikama poput suše uslijed nedovoljne pokrivenosti sistemima za navodnjavanje", rekao je Zečević za Bloomberg Adriju.
On navodi da dugoročna stabilizacija proizvodnje električne energije i sprovođenje temeljne i strukturne agrarne reforme mora biti u fokusu u u predstojećem periodu jer će cijene prerađene i neprerađene hrane biti ključan stabilizator naše dugoročne inflacije.
"Jako blaga zima sa malo padavina širom Evrope može negativno uticati na domaću proizvodnju struje i poljoprivrednu sezonu u drugoj polovini godine i to su lokalni rizici koje moramo pratiti", upozorava bankar i dodaje da su na međunarodnom planu glavni faktori geopolitički rizici i konflikt u Ukrajini, kao i privredni rast u Kini. Ako bi tražnja za energentima u Kini (koja je donedavno bila defakto zatvorena) porasla, i to bi delovalo inflatorno, pojašnjava Zečević.
