.webp){kind=icon}
Član Upravnog vijeća Evropske centralne banke Martins Kazaks rekao je da bi se povećanje kamatnih stopa trebalo nastaviti i sljedeće godine - u vrijeme kada ekonomisti sve više očekuju da će eurozona biti usred recesije.
Razlog dugotrajnog oštrog stava, prema riječima latvijskog dužnosnika, jeste to što će visoka inflacija vjerovatno potrajati unatoč padu. Podržava povećanje od 75 baznih bodova ovog mjeseca i još 50 ili 75 na završnom sastanku u decembru, ovisno o podacima i izgledima za cijene.
"S obzirom na trenutni trend, ne vidim potrebu za pauzom nakon toga", rekao je Kazaks u intervjuu u Washingtonu. "Tempo bi se mogao donekle usporiti i rekao bih da počinjemo koristiti širi skup instrumenata za rad na cijeloj krivulji prinosa".
Budući da su troškovi zaduživanja povećani nakon decenije duge pauze, neki dužnosnici zagovaraju preispitivanje situacije kada se postigne neutralna stopa koja niti potiče niti koči ekonomiju. Ali s obzirom na to da se ta tačka - za koju se smatra da je od 1,5 do dva posto - očekuje da će se dosegnuti prije kraja godine, jastrebovi poput Kazaksa već počinju pozivati na pooštravanje restriktivnog teritorija.
Guverner belgijske centralne banke Pierre Wunsch rekao je prošle sedmice da kamatna stopa od tri posto - u odnosu na sadašnjih 0,75 posto - nije nerazumna s obzirom na izglede za rast potrošačkih cijena, koji je već pet puta veći od ciljanih dva posto. Njegov holandski kolega Klaas Knot vidi da se rast nastavlja izvan neutralnog, iako sporije.
U to će vrijeme monetarno pooštravanje uključiti komercijalne banke koje otplaćuju zajmove iz razdoblja krize poznate kao TLTRO, dok bi ECB također trebala početi smanjivati otprilike pet biliona eura (4,9 biliona dolara) imovine koju je kupila u prošlim poticajima, prema Kazaksu.
ECB je prikupila bilione putem programa kupovine imovine/Bloomberg
Pokretanje takozvanog kvantitativnog pooštravanja 2023. popularno je među ostalim jastrebovima.
"Ako radite samo sa stopama, tada možete izravnati krivulju prinosa", rekao je Kazaks. ''Jednostavno ne vidim potrebu držati tu veću bilansu. Osim toga, ako pooštravamo monetarnu politiku, također je nužno da svi instrumenti budu jednako usmjereni''.
Važna lekcija iz pandemije je da je monetarna politika bila učinkovitija kada je kombinirala i miješala različite instrumente, smatra Kazaks. "Iako su kamatne stope 'preferirani' instrument ECB-a, trebali bismo razmotriti korištenje iste strategije kada idemo prema pooštravanju", također uzimajući u obzir rizike finansijske stabilnosti, rekao je.
Budući da Međunarodni monetarni fond predviđa recesiju u eurozoni u drugoj polovici 2022. dok energetska kriza traje, Kazaks priznaje opasnost od pada.
Ekonomija europodručja 2023. | Godišnja promjena bruto domaćeg proizvoda/Bloomberg
"Puno je lakše pronaći negativne nego pozitivne šokove", rekao je. "Rizici su jasno na donjoj strani za rast i na gornjoj strani za inflaciju".
Proizvodnja u eurozoni past će za 0,1 posto u 2023, prema najnovijem Bloombergovom istraživanju ekonomista. Za Njemačku, najveću ekonomiju eurozone, očekuje se pad od 0,5 posto, dok se za Francusku, Italiju i Španiju očekuje rast.
Kazaks bi bio "pozitivno iznenađen" da nove projekcije ECB-a, koje će stići u decembru, ne uključuju recesiju. Jedino je pitanje koliko će duboka i dugotrajna biti - a to će oblikovati put monetarne politike.
"Mislim da u ovom trenutku ne bismo trebali biti previše zabrinuti zbog podizanja stopa", rekao je. "Ali što se više penjemo, to bismo trebali biti oprezniji u pogledu veličine stepenica".
