.webp){kind=icon}
Ekonomska kriza u evrozoni se produbila s prvom dvocifrenom stopom inflacije, što dodatno pojačava pritisak pod kojim se nalazi Evropska centralna banka (ECB) u pogledu potrebe da agresivnije podigne kamatne stope.
Potrošačke cijene su u septembru na međugodišnjem nivou povećane za 10 odsto, pokazuju podaci koje je Eurostat objavio u petak. To je premašilo očekivanja ekonomista u Bloombergovoj anketi, koji su očekivali rast cijena od 9,7 odsto. To je peti put zaredom kako stopa inflacije iznenađuje analitičare.
Bloomberg Chartmaker
Cijene energenata i hrane su još jednom pogurale inflaciju, iako je i iznos po isključivanju pomenutih kategorija viši u odnosu na prognoze - 4,8 odsto na međugodišnjem nivou.
Takvi podaci su u prethodnim mjesecima bili ključni faktor u odlučivanju za veća podizanja kamatnih stopa, a ovaj iznos bi takođe mogao da primora ECB da 27. oktobra donese još jednu sličnu odluku. Tržišta su ove nedjelje počela da uračunavaju još jedno podizanje stopa od 75 baznih poena.
"Sljedeći korak će morati da bude velik jer smo još daleko od kamatnih stopa koje su u skladu s inflacionim ciljem od dva odsto", rekao je član Izvšnog odbora ECB Martins Kazaks. U Litvaniji, odakle Kazaks i dolazi, rast cijena je dostigao međugodišnji nivo od 22,5 odsto. "Složio bih se s još jednim podizanjem od 75 baznih poena", rekao je tokom intervjua u Vilnjusu.
Iako su se zvaničnici ECB-a odlučili za agresivnije promjene osmog septembra, takođe su tom prilikom naglasili da se situacija u evrozoni razlikuje od one u Sjedinjenim Američkim Državama, insistirajući da na rast cijena u evrozoni daleko više utiču faktori na strani ponude, dok je u SAD-u glavni razlog za povećanje stope inflacije tražnja.
Čak i kada se to uzme u obzir, centralne bankare će uznemiriti još jedna rekordna brojka. Boris Vujčić, guverner Narodne banke Hrvatske (NBH), koji će se ECB-u priključiti u januaru, ranije ove nedjelje je upozorio da inflacija postaje bolest sama po sebi kada se približi dvocifrenim vrijednostima.
Uskraćivanje prirodnog gasa Evropi iz Rusije i zima koja dolazi samo će pogoršati situaciju u sljedećih nekoliko mjeseci. Rast cijena može dodatno da se ubrza u nekim državama, a šanse da dođe do recesije se povećavaju.
U posljednjoj prognozi OECD odzvanjaju takvi stavovi. Zvaničnici su u ponedjeljak podigli projekciju za inflaciju u evrozoni u sljedećoj godini za 1,6 procentnih poena na 6,2 odsto, što je znatno više u odnosu na projekcije ECB. Nekoliko sati nakon toga i predsjednica ECB Christine Lagarde je potrvdila da i centralni bankari smatraju takav ishod mogućim.
"Inflatorni rizici su prvenstveno asimetrični naviše, uglavnom zbog mogućih problema u snabdijevanju gasom", rekla je Lagarde. "Očekujemo da ćemo na sljedećih nekoliko sastanaka da podignemo kamatne stope, kako bismo smanjili tražnju i zaštitili se od dugotrajnije promjene u inflacionim očekivanjima", dodala je.
Relativno dobro stanje na tržištu rada može da doprinese jačanju pritisaka. Drugi izvještaj Eurostata tako pokazuje da je nezaposlenost u evrozoni u avgustu bila na rekordno niskih 6,6 odsto.
Prije objavljivanja podataka, svih 40 ekonomista koji su učestvovali u Bloombergovoj anketi su predvidjeli rekordno visoku inflaciju, a četvoro je prognoziralo da će stopa iznositi 10 odsto.
Rezultat takođe maskira značajne razlike između zemalja u evrozoni. Njemačka, najveća privreda Evrope, zabilježila je mnogo veći rast cijena od predviđenog.
Završetak ljetnih popusta na karte za gradski prevoz i cijene goriva doveli su do rasta od 10,9 odsto na međugodišnjem nivou. To je i najviša stopa koju je jedna od članica Grupe sedam zabilježila od početka energetske krize. Italija, Holandija i Belgija su takođe registrovale značajna povećanja.
S druge strane, rast cijena je neočekivano usporio u Francuskoj i Španiji.
