.webp){kind=icon}
U Makedoniji posljednjih godina vlada veliko interesovanje za uzgoj i proizvodnju ekstrakata ljekovitog kanabisa, pošto je 2016. godine ovaj posao legalizovan novom zakonskom regulativom i postavljeni su temelji za potpuno novu industriju u zemlji.
Najbolji pokazatelj za to je da je od tada licence za uzgoj ljekovitog kanabisa izdato za 65 kompanija, a procenjuje se da je u ovaj sektor od domaćih i stranih investitora uloženo oko pola milijarde evra. Time je Sjeverna Makedonija prva u regionu koja prati trend legalizacije upotrebe kanabisa u medicinske svrhe koji je u punom jeku u SAD, a sada uzima maha i u Evropi.
Sjeverna Makedonija postaje izvoznik
Udruženje industrije kanabisa pri Privrednoj komori Sjeverne Makedonije obavještava da desetak kompanija već ima odgovarajuće dozvole za vađenje ulja iz osušenih cvijetova kanabisa i da zemlja postaje izvoznik ovih proizvoda.
„Nakon što preduzeće ispuni neophodne uslove za uzgoj i vađenje suhog cvijeća, odnosno stiče međunarodno neophodne licence i sertifikate za dobru proizvodnu praksu GMP, dobru poljoprivrednu praksu gajenja GACP, kao i rješenje za proizvodnju aktivnog cvijeća. Farmaceutski oblici API već mogu da se izvoze nakon prethodnog dobijanja odobrenja za tu namjenu od Agencije za lijekove-Malmed“, objašnjava Orce Jordanovski, predsjednik Udruženja.
On dodaje da je poslije dužeg perioda proces izvoza realan i moguć i neke kompanije to već rade, što raduje i budi nadu da ova industrija ima budućnost.
"Кolika je količina izvoza u ovom trenutku, ne bih mogao da vam kažem, ali sigurno će krajem fiskalne godine država imati detaljne informacije, a time i mi ostali uključeni u ovu industriju." Nivo izvoza kao i njegov stalni rast biće uslov da se pogled na ovu industriju promijeni na bolje'', kaže Jordanovski.
Problematične zakonske odredbe
U Udruženju kažu da je ključni problem oko izvoza prevaziđen, ali da ostaju problemi koji proističu iz loših zakonskih odredbi u oblasti potrebnih kvalifikovanih kadrova koje svaka kompanija treba da angažuje jer su oni nosioci dozvola za rad kompanija.
"U uslovima kada takvih kadrova nema dovoljno na tržištu rada, sasvim je jasno sa kakvim se ucjenama i nelogičnim situacijama suočava jedna sasvim nova industrija. Veliki problem pacijenata i njihovih udruženja je način propisivanja lijeka od kanabisa, kao i mali broj bolesti za koje je kanabis namijenjen za upotrebu, iako je u svijetu opšte poznato da je lista bolesti za koje je korisna kanabis mnogo duža od one koja je predviđena u našoj zemlji", kaže Jordanovski.
On dodaje da je još jedan veliki problem to što se nepsihotropna industrijska konoplja ne tretira odvojeno od medicinskog kanabisa.
"Svuda u Evropi ova biljka se uzgaja na besplatnom poljoprivrednom zemljištu i ne zahtijeva strogo kontrolisane uslove kao za psihotropni kanabis. U ovom trenutku mi, kao kompanije sa dozvolom za vađenje, prinuđeni smo da uvozimo konoplju iz raznih evropskih zemalja, a imamo idealne prirodne uslove da je sami uzgajamo", ističe Jordanovski.
On smatra da je kritičan problem za ovu industriju negativan stav političkih aktera u zemlji koji najčešće izbjegavaju kontakt sa industrijom kanabisa, koja je istovremeno industrija sa najvećim direktnim investicijama i otvara nova radna mjesta za niz profesija kao što su agronomi, farmaceuti, tehnolozi, hemičari. Nova radna mjesta dolaze sa solidnim mjesečnim primanjima.
