.webp){kind=icon}
Poslije 534 uvjerljiva glasa za hrvatsko pristupanje Schengenu u Europskom parlamentu prošlog mjeseca, odbrojavanje do konačne potvrde punopravnog članstva računa se u minutama. Naime, Hrvatskoj se najviše spočitavala sposobnost nadzora najdulje vanjske kopnene granice Europske unije (EU), ali, sada kada su i posljednji uvjeti zadovoljeni, očekuje se odlazak Bregane u povijest, kao i ostala 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom.
Pod češkim predsjedanjem, Vijeće Europske unije, koje čine ministri zemalja članica EU te Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, službeno bi u četvrtak trebalo glasovati o punopravnom članstvu Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u Schengenu, poznatom kao prostor bez kontrole unutarnjih granica.
Vijest o brisanju granica i dugim zadržavanjima dolazi na radost mnogih, no možda ponajviše prijevoznika robe, čija je svakodnevica bila gubljenje živaca i zarade u beskonačno dugim kolonama. Kada je riječ o robnoj razmjeni sa zemljama članicama EU, iz Hrvatske je u prvih devet mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 91,2 milijarde kuna ili 35,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno je vrijednost uvezene robe iz članica EU porasla za 37,1 posto, na 162,5 milijardi kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
S aspekta trgovanja, barem kada govorimo o hrvatskim prijevoznicima, članstvo u Schengenu znači samo jedno – višestruku korist, kažu iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika (UHCP). Najprije ističu brži cestovni promet, što, prema njihovim izračunima, ima i bolju financijsku dobit jer, kako navode, sat rada kamiona, odnosno njegovo zadržavanje na granici gubitak je vremena i novca. Otvorenim će se granicama protok robe odvijati lakše, a roba će na odredišta stizati brže.
Dosad su prijevoznici bili u podređenom položaju, objašnjavaju iz UHCP-a, jer prouzročene gubitke nastale upravo na granicama Schengena zbog zadržavanja i čekanja nitko nije kompenzirao, a činjenica da se radi o prijevoznicima iz zemlje članice EU nije nikakva olakotna okolnost. Kao nedostatak pristupanju Schengenu iz UHCP-a nisu mogli navesti nijedan primjer, a granične kontrole ne vide kao ublažavanje sigurnosnih procedura jer će prijevoznici i dalje moći biti zaustavljeni i pregledani na za to predviđenim punktovima.
No pitali smo se nosi li otvaranje granica samo blagodati ili hrvatske prijevoznike vreba i konkurencija sa Zapada. Ni tu nije bilo dvojbe, dapače, s nestrpljenjem iščekuju pomjeranje Schengenske granice koja za domaće cestovne prijevoznike znači samo zaštitu i sigurnost.
"Hrvatska kao mala država neće osjetiti neku veliku konkurenciju. Bit ćemo zaštićeni jer konkurencija većinom dolazi s istoka, od susjeda iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Od pristupanja Schengenu susjedi će imati veće kontrole na granicama, a samim tim neće nam moći konkurirati jer zbog zaustavljanja na granici neće biti u stanju ispunjavati rokove na vrijeme. Praksa prijevoznika je predviđanje precizne lokacije i broja pređenih kilometara u točno određenom vremenskom roku. Prijevoznici sa Zapada su i ranije slabo dolazili u Hrvatsku, tako da ne očekujemo nikakve bitne promjene", rekao je za Bloomberg Adriju dopredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Vladimir Jurčec.
Više: 'Ulazak Hrvatske u Šengen komplikuje prelazak robe na granici BiH'
Dodaje kako su hrvatske kompanije s adresama na istoku zemlje bile najveća konkurencija s podizvođačima iz susjedstva i time prouzročile najviše štete domaćim prijevoznicima. Dakle, nema straha od zapada, jedino će se stvari posložiti na svoje mjesto i onemogućiti bogaćenje onim kompanijama koje su najviše posredovale u dodjeljivanju posla konkurenciji s istoka.
Depositphotos
S ekonomskog gledišta Schengen je prostor u kojem se osigurava slobodan protok robe i kapitala i iz perspektive međunarodnih investitora to zasigurno olakšava i ubrzava odluke investitora oko ulaganja u Hrvatsku. Najbolji primjer toga vidi se u slučajevima sa Slovačkom, Češkom i Slovenijom nakon njihova pristupanja Schengenu, a tako će biti i s Hrvatskom, rekao je za Bloomberg Adriju ekonomski analitičar Damir Novotny.
Za Hrvatsku će se konkretno poklopiti dva institucionalna okvira. Prvi je pristupanje eurozoni 1. siječnja, a drugi izvjesno pristupanje šengenskoj obitelji, koje će zasigurno imati multiplikacijske učinke na ekonomske operacije, ali i na privlačenje investitora na ulaganje u Hrvatsku, komentirao je analitičar. "Znakovito je biti potpuno integriran, dakle i Schengen i eurozona su podjednako bitni, a kao najbolji primjer toga ogleda se u Mađarskoj, gdje je inflacija znatno viša nego u eurozoni."
Hrvatske luke pristupanjem Schengenu imaju odličnu priliku za razvoj, smatra Novotny i predviđa kako će svaka luka specijalizirati svoju djelatnost. Za luku u Rijeci predviđa kako će postati značajan logistički centar za pomorski transport. Kao primjer ističe luku Koper orijentiranu na Veneciju i Trst. Od manjkavosti i nedostataka ističe lošu željezničku povezanost s ostatkom Središnje Europe. Posebnost riječke luke je u tome što je logistički centar energenata, odnosno ukapljenog plina.
Depositphotos
Za luku Ploče, orijentiranu na tržište Bosne i Hercegovine (BiH), kaže da će se zbog loše infrastrukture u koju se nedovoljno ulagalo naći u sekundarnom položaju, za razliku od riječke luke i najave velikih ulaganja tamošnjeg novog koncesionara Møller – Mærska.
"Luka Ploče će se morati odlučiti za daljnju strategiju, je li to ostaje teretna luka i hoće li dalje robu željezničkom komunikacijom plasirati preko Bosne i Hercegovine prema Središnjoj Europi", rekao je Novotny. No dalo bi se naslutiti kako bi i u slučaju realizacije takvih planova kroz BiH prema Središnjoj Europi nepovoljan čimbenik bila odgođena isporuka robe zbog zadržavanja na sjevernoj granici BiH, odnosno budućoj granici Schengena.
Značaj kvalitetne infrastrukture za promet robe vidi se u slučaju Kopra, koji ima snažne kapacitete za autoindustriju, pa mu je željeznička i cestovna infrastruktura jako razvijena prema Ljubljani i Mariboru, ali i dalje prema Središnjoj Europi. Luka Koper orijentirana je na autoindustriju, logističke kapacitete konzerviranja banana i tekućeg tereta poput prijema i skladištenja alkohola i nekih kemijskih derivata.
Møller – Mærsk je najavio velika ulaganja u Luku Rijeka / Miljenko Klepac/HINA
Hrvatsko pristupanje Schengenu i učinci na promet robe s gospodarske točke nemaju nijedan nedostatak, već se radi o konvergenciji i približavanju hrvatskog ekonomskog prostora središnjem prostoru Europske unije, koji je jedan od najrazvijenijih prostora na svijetu i čini gotovo 20 posto svjetske ekonomije, pojasnio nam je sugovornik i zaključio kako će Hrvatska kao mala ekonomija postati integralan dio zajednice.
U riječkoj luci nema bojazni od hrvatskog pristupanja Schengenu, poručuju kako očekuju pozitivan pomak u poslovanju, s obzirom na bolju percepciju zemalja koje, kao zemlje članice sporazuma, provode sve šengenske mehanizme nadzora kontrole i razmjene podataka. Za riječku luku, s poslovne točke gledišta, pristupanje Schengenu značit će novi i viši stupanj sigurnosti u pogledu ulaganja u pravne osobe sa sjedištem unutar granica Schengena. Uvjereni su kako će im poslovanje biti donekle olakšano zbog poboljšanog nadzora puteva organiziranog kriminala unutar EU. Ova hrvatska luka spremna je za Schengen te poručuju kako imaju kapacitete nositi se s izazovima tržišta, no ne vjeruju da će doći do varijacija u prometu robe niti u odnosima s poslovnim partnerima.
Inače, luka Rijeka nalazi se na Mediteranskom koridoru, strateškom prometnom pravcu EU, te se nadovezuje na pravac Baltik – Jadran, pojasnili su nam iz lučke uprave, što joj omogućava najkraću pomorsku vezu između zemalja Srednje i Istočne Europe i prekomorskih zemalja. Uvjereni su da zbog te činjenice efikasnost i konkurentnost riječkog pomorskog pravca pristupanjem Schengenu neće biti dovedena u pitanje.
Unatoč višestrukim pokušajima, odgovor iz Luke Ploče na ovu temu do objavljivanja ovog članka nismo dobili.
Zemlje članice Schengena i EU | Bloomberg
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) također ističu kako će pozitivne strane od pristupanja Schengenu biti vidljive u sektoru prometa. "Treba imati na umu da većinu, i to 80 posto od ukupne robne razmjene sa svijetom Hrvatska obavlja sa zemljama EU. Iako je protok robe bio slobodan, zbog graničnih kontrola putovnica stvarale su se gužve te je sama procedura provjere dokumenata usporavala prelazak granice vozačima kamiona koji su prevozili robu", rekao je za Bloomberg Adriju Ante Perica iz Centra za internalizaciju poslovanja u HGK-u.
Dakle, unatoč punopravnom članstvu Hrvatske u EU, od 1. srpnja 2013. godine, protok robe postao je slobodan, ali i ostao element provjere putnika koji je usporavao prelazak granice, što će se pristupanjem Schengenu također liberalizirati.
Nikako ne treba smetnuti s uma da najjaču gospodarsku granu u Hrvatskoj sa Schengenom očekuje najviše koristi. Turisti prilikom odabira destinacije za odmor zasigurno razmatraju i vrijeme provedeno na putu, stoga će ukidanje kontrole na granicama imati znakovit utjecaj na njihovo razmišljanje. S obzirom na to da su naša najznačajnija turistička tržišta Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija i ostale zemlje EU, za koje je Hrvatska autodestinacija, važnost ulaska u Schengen posebno je bitna, naglašavaju iz HGK-a.
Tako će svi hrvatski gosti koji dolaze osnažiti šampiona našeg gospodarstva od 1. siječnja 2023. godine, stizati nam bez zadržavanja, osim putnika koji stižu kroz zračne luke. Naime, očekuje se da će tehnički uvjeti za tu barijeru biti otklonjeni tek 26. ožujka 2023. godine.
