.webp){kind=icon}
Očekuje se da će se kombinirani solarni kapacitet Balkana više nego udvostručiti s 1.915 MW u 2021. na više od 4.500 MW do kraja 2024, navodi se u izvještaju Udruženja Solar Plaza, koje okuplja profesionalce specijalizirane za solarnu energiju.
Prema predviđanjima Solar Plaze, temeljenim na različitim scenarijima i ciljevima, 61 posto proširenja kapaciteta solarne energije u sljedeće tri godine bit će realizirano u Bugarskoj.
''Iako postoje planovi za razvoj nekoliko hidroelektrana kapaciteta većeg od 10 MW, uzimaući u obzir njihovu ranjivost na sušu i negativan uticaj na biološku raznolikost rijeka, rizik ulaganja u ovakve projekte je izrazito visok. Potreba za diverzifikacijom korištenja obnovljivih izvora energije u regionu mogla bi prevagnuti u korist razvoja solarnih elektrana'', navodi se u izvještaju.
Očekuje se da će se operativni solarni kapaciteti Kosova, Srbije i Hrvatske povećati više od četiri puta u 2024. u poređenju s 2021, iako s relativno niske baze od 10-109 MW u 2021. Također, predviđa se da će Hrvatska do 2025. dosegnuti svoj klimatski i energetski cilj za 2030. godinu od 768 MW.
Posmatrajući zemlje Balkana, Bosna i Hercegovina se nalazi na petom mjestu s fotonaponskim kapacitetom od 57 MW. Solar Plaza očekuje da će solarni kapaciteti u BiH 2023. dostići 115 MW, a 2024. godine 163 MW. U slučaju da se ostvari takav scenarij, BiH bi prestigla Makedoniju za koju se projicira da će 2024. godine imati kapacitete od 140 MW. U BiH, kako se navodi, planirano je ulaganje 3,6 milijardi KM u infrastrukturu obnovljive energije u sljedećih pet godina.
Najviše fotonaponskih kapaciteta u zemljama Balkana ima Bugarska 1.186 MW, druga je Slovenija s 376 MW, a Hrvatska treća s kapacitetom od 109 MW. Sjeverna Makedonija je zauzela petu poziciju s kapacitetom od 94 MW.
Solar plaza navodi da se u balkanskim državama od obnovljivih izvora energije najviše koristi hidroenergija, s kapacitetom od tri četvrtine, a slijede je energija vjetra s udjelom od 13,3 posto i sunca s udjelom od 10,1 posto. Bugarska i Slovenija zaključno s 2021. godinom bile su jedine zemlje u kojim solarni kapaciteti čine više od 10 posto ukupnih kapaciteta obnovljivih izvora energije – 26,6 posto i 23,3 posto.
U izvještaju navode i da Srbija emitira najveću količinu ugljika u atmosferu generiranjem više od 27.000 GWh električne energije korištenjem fosilnih goriva.
