.webp){kind=icon}
Narodna banka Srbije je na današnjem sastanku Izvršnog odbora odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu na četiri odsto, zbog inflacije koja na globalnom nivou primorava sve guvernere da zaoštravaju uslove na tržištu. U pokušaju da se izbore s inflacijom, koja je u Evropi na nivoima koji nisu viđen u posljednje dvije decenije, i Evropska centralna banka (ECB), ali i Federalne rezerve (Fed) u SAD-u dizali su svoje referentne stope 125 baznih poena od jula na 0,75 odsto i za 300 baznih poena na 3,25 odsto od marta.
"Uz nepovoljnije izglede globalnog privrednog rasta, daljnje zaoštravanje monetarnih politika Sistema federalnih rezervi i ECB može uticati i na povećanje volatilnosti na međunarodnom finansijskom tržištu i nastavak već prisutnog usmjeravanja globalnih tokova kapitala od zemalja u razvoju ka razvijenijim ekonomijama", navodi se u saopštenju centralne banke u Beogradu.
Širi inflatorni pritisci
Dodatno, analitičari prognoziraju tešku monetarnu zimu, a Goldman Sachs Group Inc. smatra da će ECB vjerovatno povećati kamatne stope za 75 baznih poena na sastancima u oktobru i decembru, zbog rastuće inflacije u četvrtom kvartalu. Srpska centralna banka je pod snažnim uticajem odluka iz EU, jer je valuta dinar vezana za kretanje evra na tržištu, većina investicija dolazi iz ovih zemalja, a kretanje kamatnih stopa se preliva direktno na zaduživanja i kod srpskog bankarskog sektora. NBS je takođe nekoliko puta naglasila da se inflacija iz evrozone preliva na Srbiju.
Političari u EU su zabrinuti da bi očekivana povećanja cijena mogla izmaći kontroli, a ekonomsko povjerenje u evrozoni palo je ovog mjeseca na najniži nivo od 2020.
Mate Jelić, viši analitičar u Erste Bank Croatia, bio je među analitičarima koji su očekivali da će NBS ove nedjelje povećati stope na četiri odsto, dok će do kraja godine planirati "još jedno povećanje od 50bp". Inflacija je u avgustu nastavila da raste i dostigla je 13,2 odsto. Naredni izvještaj o kretanju potrošačkih cijena očekuje se 12. oktobra.
"Iako je inflacija vjerovatno dostigla svoj vrhunac, biće potrebno više vremena prije nego što se vrati u ciljani raspon centralnih banaka. Pored toga, nedavni podaci pokazuju da inflatorni pritisci postaju sve šire zasnovani (broad-based), dakle ne samo pitanje na strani ponude, koje može, ako se ne kontroliše, dovesti do razdvajanja inflatornih očekivanja", kaže analitičar Erste banke.
I BDP revidiran na dole
Rejting agencije su u septembru smanjile očekivani ekonomski rast za Srbiju, Moody’s sa četiri na 3,2 odsto, S&P Global Rating s prvobitne projekcije rasta većeg od četiri odsto na tri odsto, Fitch Ratings očekuje rast ekonomije u ovoj godini od tri odsto.
"Što se rasta tiče, vidimo da je prosječan BDP u 2022. porastao za 3,5 odsto g/g, dok smo nedavno snizili prognozu za narednu godinu za 0,7pp, na tri odsto, uz dodatne rizike pada. Fokus je do kraja godine, prema našem mišljenju, na aktivnostima refinansiranja, mogućem stand-by aranžmanu s MMF-om i aktivnostima vezanim za energetsku krizu", kaže Jelić.
Prema njegovom mišljenju, NBS ima više nego dovoljno "municije" da održi stabilnu razmjenu, što se tiče kretanja kod deviznog kursa i dinara.
Privredna kriza
S obzirom na sve revidirane projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i privredne i industrijske aktivnosti koja, prema riječima ekonomista, pokazuje opšte "potonuće", visoke kamatne stope će biti problem za privredu, koja je uglavnom prerađivačka.
Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za ekonomiju kaže za Bloomberg Adriju da su ECB i Fed agresivniji sada kako bi stabilizovali očekivani rast cijena na oko dva posto u periodu od oko dvije godine. Nivo kamatnih stopa, koji će biti za to potreban je što je moguće niži, recimo ne više od pet posto, objašnjava ekonomista. Bojazan je da bi eventualni sporiji rast kamatnih stopa uticao na rast očekivane inflacije, koja je sada relativno povoljna, pa bi to zahtijevalo da se isti cilj postigne s višim konačnim nivoom kamatnih stopa, recimo od više od pet posto. Pa bi onda i "izgubljena proizvodnja i zaposlenost bili viši".
"To je povoljno i za NBS, jer bi eventualan znatno veći nivo kamatnih stopa potrebnih da se stabilizuju inflatorna očekivanja na oko dva posto zahtijevao i znatno više kamatne stope u dinarima, a to bi prijetilo da dovede do ozbiljne privredne krize. Naprimjer kao osamdesetih godina prošlog vijeka. Ali značajna promjena monetarnog režima s kamatnim stopama od oko četiri posto u dužem periodu se ne može izbjeći. Pa je izazov pred kojim se nalazi ne samo NBS, već srpska privredna politika, značajan, i zapravo veliki", navodi Gligorov za Bloomberg Adriju.
-- uz saradnju Branislav Urošević
