Air Serbia je nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, nasljednica prve nacionalne kompanije Aeroput, osnovane u Beogradu 1927. godine. Pod današnjim imenom posluje od oktobra 2013. godine, a 2023. je tokom 44.000 letova prevezla ukupno 4,19 miliona putnika, što je treći najbolji rezultat u istoriji kompanije. Od prije dvije i po godine poziciju generalnog direktora preuzeo je Jiri Marek koji je u avio-industriji 20 godina.
Kroz tri cifre, šta biste rekli o kompaniji Air Serbia danas, iz Vaše perspektive?
Vodeći smo regionalni prevoznik u regionu bivše Jugoslavije ili širem regionu Balkana. Prošle godine imali smo rekordan broj putnika, 4,2 miliona, rekordan profit od preko 40 miliona. Vjerujem da to govori samo za sebe. Prije svega, prošla godina, ali i 2022, bile su prilično dobre za Air Serbiju ako govorimo o zabilježenom visokom dvocifrenom rastu prodaje. Broj letova je porastao za 44 odsto prošle godine.
Šta je odigralo najveću ulogu u tome?
Tokom kovida smo se pripremali za veću potražnju, vjerovali smo da će poslije kovida ljudi jednostavno željeti da putuju. Rekao bih da je rast koji smo ostvarili iznenadio i nas jer je bio zaista impresivan i cijeli ovaj region u Evropi igra ključnu ulogu kao jedan od najbrže rastućih regiona u 2022. i 2023. Takođe, broj letova je jedna stvar, ali mi smo pokrenuli letove na duge relacije tokom perioda kovida, a prošle godine smo počeli da letimo u Čikago. Ako pogledate proizvod raspoloživog broja sjedišta i ukupno pređenih kilometara, reper u industriji koji se široko koristi, zapravo rastemo preko 70 odsto, a mnoge treće strane su nas ocijenile kao najbrže rastuću avio-kompaniju u Evropi.
Kakve su Vaše projekcije za ovu godinu?
Ove godine smo zauzeli malo drugačiji pristup jer smo prošle godine naučili jednu od lekcija, da uprkos potražnji i spremnosti da rastemo, mnogi naši partneri u lancu snabdijevanja nisu bili u stanju da rastu brzinom kakvu bismo željeli. Zato smo morali da počnemo da popravljamo neke od tih stvari i biće malo konsolidacije ove godine. Već smo angažovali novu kompaniju za zemaljske usluge, Menzies, i sklopili smo ugovor o zajedničkom ulaganju. Ove godine očekujemo da će rast biti oko 14 do 15 odsto što se tiče broja putnika. Na polju profitabilnosti, još je prerano da se kaže jer tek ulazimo u glavnu sezonu, koja je najvažniji dio godine za profitabilnost.
Bloomberg Adria
Prošlo ljeto je bilo prilično izazovno, posebno kada se radi o drugim partnerima koji su uključeni u Air Serbiju.
Na kraju dana, avio-kompanija je uvijek na kraju lanca vrijednosti. Problem je u tome što su mnogi partneri u lancu vrijednosti monopolistički ili duopolistički, pa postoji mali pritisak na to kako su nekada bili veoma efikasni i išli brzinom kojom smo željeli. Zemaljske usluge bile su jedan od problema. Aerodrom i dalje prolazi kroz obnovu infrastrukture, značajno je poboljšana, to možete vidjeti kad god putujete, ali rekonstrukcija aerodroma još uvijek nije završena, i dalje traje. Ostvaruju se značajna poboljšanja, ali nismo tamo gdje bismo željeli da budemo kako bismo pravilno služili kupcima preko naših partnera.
Jeste li napravili neke posebne pripreme za predstojeću ljetnju sezonu?
Jesmo, i svaka lekcija koju naučimo je dobra lekcija. Imamo dovoljno slobodnog kapaciteta da bismo savladali bilo kakve okolnosti. Na primjer, tokom vikenda jedan od naših aviona oštećen je prilikom zemaljskih usluga u Madridu i taj avion će ostati u Madridu tri dana zbog popravke. I to je nešto što ne možete predvidjeti, možete imati slobodni kapacitet, ali pitanje je koliko slobodnog kapaciteta treba imati. Ipak, vjerujemo da za ovo ljeto imamo dovoljno resursa za prevazilaženje bilo kakvih okolnosti.
Spomenuli ste direktne letove za Sjedinjene Američke Države, ali i Kinu. Kako su ti letovi uticali na profitabilnost, ali i na imidž kompanije?
Mislim da se više radi o imidžu nego o profitabilnosti, jer je bilo koja vrsta dugih letova, iz ovog dijela regiona, za avio-kompaniju naše veličine, velika stvar. Definitivno je pozitivan efekat veoma snažan. U pogledu profitabilnosti, ti letovi su profitabilni, ali ne mijenjaju generalni kurs avio-kompanije, trudimo se da svaka ruta bude profitabilna, neke to budu ranije, neke kasnije, ali definitivno, u cjelini, to je pravac u kom idemo.
Planirate li možda neku novu destinaciju za direktne letove, u Sjedinjenim Državama ili Kini, negdje drugdje?
Spomenuli smo u više navrata da je naš sljedeći fokus širenje prema istoku, na Kinu. Očekujemo da ćemo tokom juna dobiti takozvani slot, odnosno vrijeme za slijetanje i poletanje sa aerodroma u Šangaju i Guangdžou. I čvrsto vjerujemo da će ove godine oba ta leta početi sa radom.
Da li su ti letovi stavili Air Serbiju, ali i Beograd, Srbiju, na regionalnu mapu za putnike?
Jesu, jer ako pogledate okolna čvorišta, nema mnogo direktnih dugih letova iz ovog regiona, čak i ako gledate malo širi balkanski region, morate zatvoriti ovu geografsku oblast u Istanbulu, Beču, Milanu ili Rimu. Tako da smo u osnovi okruženi. Postoje neki dugi letovi iz Atine, ali to nije ovakav model sa lokalnim operaterom. Dakle, što se tiče bivše Jugoslavije i šireg balkanskog regiona, želimo da se pozicioniramo kao središte i tačka izbora za putnike na daleke destinacije u bivšoj Jugoslaviji. Već pokrivamo 17 gradova i definitivno nastavljamo sa intenziviranjem frekvencija kako bismo putnicima obezbijedili bolju vezu za te duge letove.
Planirate li da povećate broj destinacija širom Evrope i kakva je vaša popunjenost sjedišta?
Naš broj destinacija je već relativno velik, možemo reći da je širenje mreže prilično veliko, imamo preko 80 destinacija. Ako računamo čarter letove, ponekad imamo i preko 90 destinacija. Nastavićemo da dodajemo odredišta, ali će veći fokus biti na produbljenju mreže. Dakle, koliko još dublje možemo ići u pogledu broja frekvencija i pružanja bolje povezanosti preko Beograda.
Planirate li možda kupovinu novih aviona?
Još uvijek nismo dovoljno veliki da bismo mogli da naručimo novi avion. Nastavićemo da koristimo avione pod takozvanim operativnim zakupom. Jednom kada dostignemo određenu veličinu, tada možemo planirati ekonomiju obima i definitivno ćemo razmotriti i neke nove porudžbine.
Definitivno u svakom poslu, a posebno u Vašem, pritisak troškova je očigledan. Kako se nosite sa tim?
Imamo dvije kategorije troškova. Imamo nešto što nazivamo kontrolisanim troškovima, a imamo i troškove koji se zapravo ne mogu kontrolisati. Ono što je veoma teško, posebno nakon kovida, jeste što neki aerodromi jednostavno udvostručuju ili utrostručuju aerodromske takse, i tu ne možete ništa učiniti, čak i ako grupe avio-prevoznika idu na takozvane avio-kompanijske odbore i tvrde da to nije opravdano, ne možete samo premjestiti svoje letove na neki drugi aerodrom. Oni povećavaju cijenu, vi želite da letite tamo, morate to platiti, ne možete sve prenijeti na putnika. Dakle, uvijek postoje izazovi.
Depositphotos
Kako pronalazite ravnotežu između troškova i cijene karte?
Upravljanje prihodima i cijenama karata zahtijeva veoma složen model jer zavisi od potražnje i ponude. Na neki način, cijena karte postaje sirovina, a cijene sirovine su veoma dinamične i spremni ste da platite različitu cijenu kada putujete u slobodno vrijeme i kada putujete, recimo, poslovno i kada kartu plaća korporativni kupac. Na avio-kompanijama je, uz stalno ulaganje u nove tehnologije, da pronađu pravu cijenu u pravom trenutku za pravog kupca. Na primjer, Air Serbia je još prije oko dvije godine sa kompanijom Sabre lansirala takozvani Air Price IQ alat, koji dinamički primjenjuje cijenu na pojedinačnog kupca. To je nešto što ćemo definitivno istražiti, svi to istražuju i to je ono što je budućnost. Cijena nije fiksna za sljedeću nedjelju i mjesec, veoma je dinamična.
Šta u ovom trenutku planirate kao svoju sljedeću veliku investiciju u Air Serbiji?
Definitivno ćemo nastaviti da povećavamo flotu jer želimo da zadovoljimo kupce. Želimo da obezbijedimo više, više odredišta, više frekvencija, bolju povezanost, tako da će flota svakako nastaviti da raste. Na to odlazi veći dio naših investicija. S druge strane, željeli bismo da nastavimo da ulažemo u naš proizvod, kako bismo bolje služili našim kupcima. Nedavno smo najavili da ćemo graditi novi premijum salon na aerodromu u Beogradu, koji će biti dvostruko veći. U zavisnosti od dozvola, jer je veoma složen proces izgraditi nešto unutar terminala, nadamo se da ćemo to završiti do kraja godine. Planiramo i novi premijum check-in, za kupce visoke vrijednosti, koji će biti potpuno odvojen. Željeli bismo da uložimo više i u proizvode koje nudimo na letovima. Recimo, definitivno želimo uvođenje bescarinskih usluga, poboljšanje kvaliteta postojećih ketering usluga, potencijalno razmatramo u bliskoj budućnosti instalaciju ergonomskih i lakših sjedišta, jer takođe moramo da se posvetimo cilju održivosti u pogledu goriva i CO2, a sa lakšim sjedištima bismo štedili gorivo i time emitovali manje CO2. U finalnoj smo fazi pilot projekta Bluebox za striming zabavnog sadržaja na letovima, istražujemo ima li smisla uvesti ga ili ne, postoji li dobar povrat ulaganja. I stalno ćemo istraživati tu oblast kako bismo poboljšali naš položaj. Danas definitivno postoji velika konkurencija između Air Serbije i ostalih avio-kompanija.
BloombergAdria.com
Etihad definitivno više nije dio menadžmenta. Kako to utiče na kreiranje politike i ko je sada u odboru?
To zaista nema uticaja jer su oni posljednjih pet godina bili manjinski akcionar. Kompanijom upravlja naš tim menadžera. Vlada Republike Srbije je sada vlasnik 100 odsto akcija. Ne vidimo nikakvu promjenu. Nastavljamo da se razvijamo jer mislim da je za ekonomiju zemlje vazdušna povezanost u osnovi motor ekonomskog rasta i nastavićemo da radimo na svojim ciljevima u budućnosti.
Šta Vas najviše zabrinjava?
I dalje su najveća briga spoljni faktori na koje ne možete uticati, recimo problem lanca snabdijevanja, stvari koje su obično trajale par sati ili dana, sada traju nedjeljama ili mjesecima. Zatim klimatski obrasci se potpuno mijenjaju. Mnogo puta ste mogli da primjetite, čak i sa jučerašnjim turbulencijama, na jednom od aviona potpuno je uništen prednji dio zbog grada. Čak i ovdje lokalno, prošle godine, a i ove, imali smo skoro mjesec dana neprekidne grmljavine, što utiče na punjenje goriva, ne možete puniti gorivo po takvom vremenu, što se zatim odražava na tačnost letova, tako da mislim da na tržištu ima mnogo dinamike, na koju svakodnevno moramo pronaći odgovor.
Cijeli intervju pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...