.webp){kind=icon}
Adria regiju u proteklom su stogodišnjem razdoblju tresle brojne turbulencije – više ratova, velika depresija, državno ujedinjenje, raspadi zajedničkih država, raznovrsni ekonomsko-politički sistemi, pandemija virusa. Sve je to od preživjelih zahtijevalo neprobojni oklop.
Međutim, ovaj region se može pohvaliti brojnim kompanijama koje su preživjele sve ove turubulencije.
"Čak se i mnoge vodeće globalne kompanije ne mogu pohvaliti stoljetnom tradicijom", za Bloomberg Adriju kaže Aziz Šunje, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Razlog za preživljavanje tih kompanija je prije svega vezan uz njihovu djelatnost, odnosno ponudu proizvoda, smatra Šunje. "Od samih početaka poslovanja djeluju u stabilnim industrijama – hrane, vode, piva i soli. To su proizvodi za kojima postoji velika potražnja", kaže. Kao primjere kompanija s konkurentnom prednošću, koje su se zbog posebnih značajki proizvoda razlikovale od konkurencije, navodi Sarajevski kiseljak i tuzlansku Solanu.
Za drugo izdanje Bloomberg Businessweek Adria provjerili smo kako su se s krizom suočili najiskusniji – kompanije sa stoljetnom historijom. Hronologija događaja posljednjih sto godina otkriva kako kriza nije manjkalo. Potražili smo najveće kompanije s najdužom tradicijom poslovanja u Adria regiji.
Pročitaj više: Stogodišnji velikani regije: Kako su prebrodili turbulencije
Kako je Klas preživio 100 godina turbulencija
U Bosni i Hercegovini postoji najmanje 15 kompanija sa stoljetnom tradicijom, među kojima su proizvođači mineralne vode Sarajevski kiseljak, Sarajevska pivara i Banjalučka pivara, vinarija Carski vinogradi, proizvođač soli Solana iz Tuzle, pekarska kompanija Klas, proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina Mljekara Livno itd.
Prirodna mineralna voda koja izvire u Kiseljaku po kvalitetu se svrstava među najbolje prirodne mineralne vode na svijetu. Upravo je ovo bila okosnica razvoja kako Kiseljaka tako i kompanije Sarajevski kiseljak, koja je opstala 130 godina.
"U toku 130 godina postojanja Sarajevski kiseljak se suočio s mnogim izazovima, ipak, kompanija je pokazala da je sposobna prilagoditi se promjenama na tržištu i održavati visok kvalitet proizvoda", za Bloomberg Adriju kažu iz Sarajevskog kiseljaka.
Uz to, Sarajevski kiseljak je uspio održati svoj lokalni identitet i tradiciju, što ga čini jedinstvenim i prepoznatljivim brendom.
Prirodna mineralna voda Sarajevski kiseljak izvire iz dubine od 150 do 300 metara, obogaćujući se mineralima u svom prirodnom proticanju kroz staro eruptivno stijenje. Tako prirodna i kristalno čista, s prirodno izbalansiranim odnosom minerala, puni se najsavremenijim tehnologijama bez vanjskih uticaja. Po svom sastavu, Sarajevski kiseljak je natrij-kalcij-magnezij-hidrogenkarbonatna–sulfatna mineralna voda, te kao takva spada u najbolje prirodne mineralne vode u svijetu.
Uz Sarajevski kiseljak odrasle su brojne generacije u BiH, ali i regionu. Osim što je korišten za gašenje žeđi, često se preporučivao i kao lijek, posebno u slučaju stomačnih tegoba.
Vrelo park, 1880. godina/Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
A najstariji podaci o "čudesnoj vodi koja se upotrebljava za lijek i šalje u bocama po cijelom svijetu" nalaze se u zapisima srednjovjekovnih putopisaca i historičara, a kasnije i u spisima iz osmanskog i austrougarskog perioda.
Početak organiziranog punjenja Sarajevskog kiseljaka u boce veže se za 1891. godinu, kada je otpreman u različite krajeve, od Dalmacije i Štajerske pa sve do Bombaja u Indiji.
Još 1904. godine pored izvora bilo je sagrađeno lječilište. Upravo je nalazište mineralne vode opredijelilo vlasti monarhije da Kiseljak bude mjesto narodne banje gdje ljudi dolaze uživati u mineralnoj vodi vjerujući da ima ljekovito dejstvo. Tada i počinje izgradnja stambenih kuća te smještajnih objekata.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Kiseljak je stagnirao te u tom periodu nije bilo ulaganja. Od 1930. godine Josip Bać, hidrogeološki inženjer, godinama je predano istraživao i otkrivao izvorišta na užem području Kiseljaka.
Otvorenje punionice 1923./Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevski kiseljak je bio nacionaliziran i postao je dio državnog vlasništva. U tom periodu Vlada NR Bosne i Hercegovine odobrila je sredstva za opravak i obnovu proizvodnje mineralne vode u Kiseljaku. Godine 1947. osnovano je Zemaljsko lječilište Banja Kiseljak, a 1950. Državno poduzeće za eksploataciju ljekovitog vrela Kiseljak. Po prijedlogu Josipa Baća 1949. godine izvršeni su istražni i kaptažni radovi na novoj bušotini te je dobiveno novo vrelo izdašnosti 450.000 litara mineralne vode na dan. Četiri godine kasnije je definitivno kaptiran novi izvor, a tom prilikom je izgrađena i razvodna mreža do nove manipulativne zgrade.
Godina 1954. je bila prekretnica u razvoju ove kompanije.
"Poduzeće se priključilo trgovinskom poduzeću Vele trgovina Sarajevo, čime je započelo doba intenzivnog razvoja Sarajevskog kiseljaka. Vele trgovina je uložila sredstva u nabavku opreme, kaptiranje novih izvora i proširivanje proizvodnje", kažu iz kompanije.
Godine 1961. osniva se poduzeće Sarajevski kiseljak, koje najprije posluje kao samostalan pravni subjekt. Do kasnih 1970-ih Sarajevski kiseljak je kontinuirano ulagao u modernizaciju proizvodnje. Tako je 1963. nabavljena automatska linija za punjenje mineralne vode u boce, a 1965. godine došlo je do kompletne rekonstrukcije proizvodnje, čime su povećani kapaciteti i unaprijeđena tehnologija. Poduzeće je u ovoj godini počelo i izvoziti u Austriju.
Godine 1971. godine Sarajevski kiseljak ulazi u sastav novoosnovanog Poslovnog sistema UPI (Ujedinjena poljoprivreda, promet i industrija) Sarajevo, funkcionirajući pod Radnom organizacijom PIM (Proizvodnja piva i mineralnih voda) Sarajevo. U toj godini otkriven je novi izvor kiseljaka na bušotini B-2 na dubini od 85 metara.
Vodoskok 1960-ih/Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
Rekordna proizvodnja od 10 miliona litara zabilježena je 1972., a 1974. uloženo je 16 miliona dinara u nove investicije, polovina je bila iz vlastitih izvora, a ostalo su bili bankarski krediti.
"Ta sredstva su utrošena za proširenje linije za punjenje mineralne vode u boce, što je povećalo kapacitet sa 8.000 boca na sat na 28.000 boca na sat. Tada je počela proizvodnja novih gaziranih sokova na bazi mineralne vode, Ginger Ale, Tonic Water i Grape Fruit", ističu iz Sarajevskog kiseljaka.
Ipak, 1977. godine dolazi do pada proizvodnje, ali je tadašnji menadžment poduzeo mjere za zaustavljanje negativnog trenda, što je dovelo do ponovnog rasta proizvodnje.
Početkom 1983. godine proizvodnja je dostigla 16 miliona litara godišnje, a 1985. pokrenuta je proizvodnja novih vrsta gaziranih sokova Ski s okusima oranž, tropik, tonik i ski mango.
Sarajevski kiseljak je raspad Jugoslavije dočekao kao peta najveća kompanija po obimu proizvodnje od njih 19 koje su poslovale u ovoj oblasti u bivšoj državi. Godišnja proizvodnja je iznosila 32 miliona litara, a bila je instalirana nova linija za punjenje vode u staklenu ambalažu, kapaciteta 10.000 boca na sat.
Vrelo park 1980./Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
U skladu s Markovićevim zakonima o privatizaciji Sarajevski kiseljak je privatiziran 1990. godine. U strukturi kapitala bilo je 58,82 posto privatnog kapitala, dok je 41,18 posto kapitala bilo državno.
Od početka 1992. do 1995. uslijed ratnih dešavanja za ovu kao i za druge kompanije u BiH nastupa težak period.
"To je vrijeme bilo vrlo teško za cijelu zemlju, a posebno za kompanije koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom proizvoda", kažu iz Sarajevskog kiseljaka.
Godine 1993. u potpunosti se prekida proizvodnja u ovoj kompaniji.
Sarajevski kiseljak 1993. godine/Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
"Mada se i dalje vodio rat u BiH, sa stabilizacijom stanja u Kiseljaku i izvršenim pripremama, u Sarajevskom kiseljaku ponovo je 1994. godine pokrenuta proizvodnja zahvaljujući velikom angažmanu zaposlenih i rukovodstvu firme. To je omogućilo da poduzeće pravovremeno ponovo vrati predratni kvalitet proizvoda i uspješno se pozicionira na tržištu", ističu iz kompanije.
Iz rata je Sarajevski kiseljak izašao s materijalnom štetom procijenjenom na oko 8,5 miliona njemačkih maraka.
"Kompanija je ostala bez enormnog iznosa nenaplaćenih potraživanja, preko opustošenih ili izgubljenih prodajnih centara u tadašnjoj državi, pa do gubitka ambalaže", dodaju iz kompanije.
U 1996. godini Sarajevski kiseljak je sa zagrebačkom kompanijom NC inženjering potpisao ugovor o nabavci i instaliranju strojeva za punjenje mineralne vode i sokova, što je dovelo do početka proizvodnje u novom pakovanju. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odobrilo je eksploataciju mineralne vode i plinova u trajanju od 40 godina.
Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
Kompanija je 1998. godine, sa 120 zaposlenika, ostvarila prihod od 6.799.100 njemačkih maraka, uključujući izvoz od 110.980 i dobit od 710.588 njemačkih maraka. Knjigovodstvena vrijednost Sarajevskog kiseljaka bila je 3,5 miliona maraka.
Četiri godine nakon rata kompanija je uspjela podići obim proizvodnje mineralne vode na predratni nivo i uvesti PET ambalažu. U novembru 1998. godine hrvatski koncern Agrokor preko Jamnice je postao većinski vlasnik Sarajevskog kiseljaka i započeo ulaganja u razvoj i modernizaciju pogona. Danas je Sarajevski kiseljak dio organizacijske divizije Grupe pića unutar Fortenova grupe.
Licencirane fotografije/Sarajevski kiseljak
"Sarajevski kiseljak je kompanija koja se kroz godine razvila i opstala na tržištu, zahvaljujući svojoj strategiji usmjerenoj na kontinuirani razvoj i ulaganje u moderne tehnologije, unapređenje proizvodnje i poslovnih procesa. Kompanija stalno investira u inovacije i tehnologiju kako bi osigurala vrhunski kvalitet svojih proizvoda", kažu iz Sarajevskog kiseljaka.
