.webp){kind=icon}
Startupi iz četiri zemlje srednje i istočne Europe (CEE) upili su ove godine 70 posto svih investicija fondova rizičnog kapitala. Među njima su i hrvatski startupi koji prilično dobro kotiraju i u ostalim aspektima nedavno objavljenog izvještaja o startupima u toj CEE regiji.
Treće izdanje tog izvještaja iza kojeg stoje platforma Dealroom.com, specijalizirana za startupe i rizični kapital, inicijativa Google for Startups, londonski fond rizičnog kapitala atomico i fond rizičnog kapitala za rana ulaganja u središnjoj Europi Credo objavljeno je u studenom i pokazuje da su do trenutka objave startupi srednje i istočne Europe prikupili više nego solidnih 5,3 milijarde eura rizičnog kapitala.
Najviše kapitala ove su godine uspjeli privući startupi iz Estonije, Češke, Hrvatske i Poljske. Investitori su uložili 1,4 milijarde eura u estonske startupe, gdje je najviše profitirao Bolt koji je ove godine privukao 628 milijuna eura. Česima je otišlo 1,1 milijarda eura, dok su Poljaci od VC fondova uspjeli prikupiti 550 milijuna eura. To zapravo znači da je Hrvatska sa svojim startupima, koji su privukli 865 milijuna eura, na visokom trećem mjestu. Za tu poziciju i za tako visoke uloge ponajviše je zaslužna Rimac Grupa u koju se ove godine slilo više od 620 milijuna eura.
No, godina još nije gotova. U izvješću se navodi da je startup scena u srednjoj i istočnoj Europi u protekle dvije godine privukla dvostruko više rizičnog kapitala nego 2020. godine te da je na korak da obori prošlogodišnji rekord koji je iznosio 6,1 milijardu eura investicija. Od toga je dijeli još jedan cjelogodišnji hrvatski "ulov" od oko 800 milijuna eura.
Prema financiranju koje je dosad provedeno i zemlje regije dobro su se plasirale. Od 25 zemalja CEE regije, Slovenija je sa 71 milijunom eura VC fondova zasjela na 11. mjesto. Slijedi je Srbija na 13. mjestu sa 44 milijuna eura, a odmah na 14. mjestu nalazi se Sjeverna Makedonija s osjetno nižim iznosom od 10 milijuna eura. Bosna i Hercegovina s manje od pet milijuna eura na 20. je mjestu.
Izvor: Dealroom.com
Hrvatska se upisala među najveće "pobjednike" i time što je vrijednost njenih startupa u posljednjih pet godina gotovo 16-erostruko porasla. S 0,3 milijarde eura, koliko su hrvatski startupi prema ovom izvješću vrijedili 2017. godine, tržišna kapitalizacija tih mladih tvrtki ove se godine popela na daleko impozantnijih 4,7 milijardi eura. U izvješće su uključene tvrtke osnovane od 1990. godine nadalje, neke od njih tehnički više nisu startupi, nego scaleupi, što podrazumijeva da su razvile poslovni model i stabilizirale poslovanje. Uglavnom, hrvatski startupi su po rastu vrijednosti drugi, odmah nakon Litve, a u vrh su se probili i Ukrajinci.
U CEE regiji vrijednost startupa najbrže je rasla od svih ostalih dijelova Europe. Dapače, od 2017. godine ona se učetverostručila skočivši sa 47 milijardi eura na 190 milijardi eura. U tu su računicu uključene i tvrtke koje su osnovane u regiji, ali su promijenile sjedište. Uzmu li se u obzir samo tvrtke koje trenutačno imaju sjedište u CEE regiji, vrijednost im je mnogo skromija i iznosi 94 milijarde dolara.
Izvješće pokazuje i da su ulaganja fondova rizičnog kapitala u srednjoj i istočnoj Europi najbrže rasla, u pet godina porasla su gotovo osmerostruko. Startupi iz CEE regije najbolje su rangirani i po broju otvorenih poslova na svaki euro investicije iz VC fondova. U posljednje dvije godine broj jednoroga u toj se regiji udvostručio u odnosu na 2020. godinu. Tijekom ove godine 44 startupa postala su jednorozi, usporedbe radi, 2015. ih je bilo samo šest. Ove je godine ostvareno i 88 exita.
Izvor: Dealroom
"U prošlogodišnjem izvještaju vidjeli smo kako se regija pozicionirala kao hub za startupe koji privlači pažnju lokalnih i inozemnih investitora. Ove godine je ekosustav zreliji i širi se razvijanjem i privlačenjem investicija za disruptivne tehnologije poput gaminga, Weba3 i kripta", istaknula je u izvještaju Joanna Nagadowska, zadužena za fondove rizičnog kapitala i startup partnerstva u inicijativi Google for Startups.
Povećanje interesa investitora za Web3 i kripto više je nego očito, u prvom polugodištu lani investirali su u ta područja u CEE regiji 21 milijun eura, dok je u prvih šest mjeseci ove godine taj iznos premašio 101 milijun eura, a do objave izvješća popeo se na 119 milijuna eura. Pritom su tu ulagačku blagonaklonost najviše osjetili estonski, slovenski i srpski startupi. U tim je zemljama, naime, prema izvješću koncentrirano čak 70 posto kompanija s najvećom vrijednosti u području kripta i Weba3.
Među top područjima u koja su investitori 2022. najviše uložili su transport, fintech, softver, hrana i sigurnost. Čak 32 posto svih ulaganja VC fondova, odnosno 1,6 milijardi eura završilo je u području transporta, a tome su primarno pridonijela ulaganja u Rimac i Bolt.
Dealroom
Među sve relevantnijim startup hubovima u regiji istaknuti su Ljubljana, gdje je više od 600 startupa vrijednih 2,1 milijardu eura, Beograd s više od 400 startupa vrijednih 1,1 milijardu eura te BiH s više od 70 startupa.
U izvješću se navodi i da financiranje iz vlastitih izvora, takozvani bootsrapping igra važnu ulogu za uspjeh u kasnijoj fazi startupa. Gotovo četvrtina jednoroga iz CEE regije nije imalo potporu rizičnih fondova, a kao primjeri navedeni su Infobip, Allegro, Grammerly, CD projekt, Play Way, CCC, Printful.
Također, zanimljivo je i da se prosječan iznos investicija po startupu globalno, pa čak i u Europi smanjuje, a u CEE regiji je on u porastu.
Izvor: Dealroom
U CEE regiji, prema nalazima ovog izvješća, rastu i prosječni iznosi ranog (seed) financiranja seed i serija A. Očekuje se i da će ove godine biti srušen rekord ranog investiranja VC fondova koji je lani dosegao 2,2 milijarde eura, a do objave izvješća u studenom iznosio je 1,8 milijardi eura.
Dobra je vijest i da su inozemni ulagači povećali ulaganja u startupe srednje i istočne Europe, ali i da je sve više fondova rizičnog kapitala sa sjedištem u CEE regiji. U ovoj godini najavljeno je 923 milijuna eura novog rizičnog kapitala. Među fondovima koji su ove godine najavili svježi kapital je litvanski Contrarian Ventures (100 milijuna eura), Market One Capital (80 milijuna eura), češki Credo Ventures (75 milijuna eura) i South Central Ventures koji djeluje u Zagrebu, Beogradu i Skoplju (70 milijuna eura).
Hrvatski startupi na krilima ili bolje kotačima i električnim motorima Rimca ove su godine ostvarili zavidne rezultate koji u pedesetak dana ove godine mogu postati još samo bolji, a pitanje je hoće li ovaj izvještaj tako dobro izgledati iduće godine. Tako da, likujmo dok možemo!
