.webp){kind=icon}
Prema procjenama, digitalni nomadi kombiniraju mogućnost potrošnje od 800 milijardi dolara godišnje, a stručnjaci predviđaju da će ih u svijetu do 2035. godine biti čak milijardu. Stoga ne čudi što zemlje širom svijeta nastoje privući ovu skupinu nudeći im razne olakšice za dolazak i boravak u njihovim zemljama.
Iako Bosna i Hercegovina posjeduje određene predispozicije za privlačenje ove skupine - ugodna klima, povoljan geografski položaj i relativno niski troškovi života u poređenju s evropskim zemljama, još uvijek je nepoznata destinacija za digitalne nomade. Iako je bilo nekih inicijativa s ciljem olakšavanja dolaska i boravka digitalnih nomada, još uvijek ne postoji sistemski pristup promociji BiH kao poželjne destinacije. Kada je riječ o BiH, digitalni nomadi se suočavaju s jasnim nedostatkom informacija o regulaciji boravka, smještajnim kapacitetima, mogućnostima za angažman u zajednici i slično.
Pročitaj više: Najbolje vize za rad na daljinu: Države se takmiče oko digitalnih nomada
Softić: BiH treba da olakša procedure za boravak digitalnih nomada
Može li BiH postati obećana zemlja digitalnih nomada?
Digitalni nomadi u BiH trenutno mogu boraviti uz tromjesečnu tursitičku vizu. Prošle godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojena je Inicijativa kojom se traži regulisanje boravka digitalnih nomada u BiH i uvođenje viza po uzoru na Hrvatsku, te je Vijeće ministara BiH zaduženo za izmjenu i dopunu Zakona o strancima BiH. Međutim, ni nakon više od godinu ova inicijativa nije zaživjela.
Tehnološki park Intera iz Mostara u saradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Republike Njemačke implementira projekat RECOOPER s ciljem oporavka turističkog sektora u BiH, kroz predstavljanje Hercegovine kao idealne destinacije za digitalne nomade. Tako su sredinom augusta otvorene prijave za jednomjesečni program boravka pet digitalnih nomada u Hercegovini. Za program se prijavilo više od 150 digitalnih nomada, a njih petero iz Holandije, Švedske, Poljske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su zadovoljili kriterije, trenutno boravi u Hercegovini. Omogućen im je besplatan smještaj u hotelima, motelima i apartmanima u Mostaru i okolici, rad iz Code Huba Mostar, a imaju priliku upoznati prirodne i kulturne ljepote Hercegovine te slobodno vrijeme provoditi kroz sportske, rekreativne i umjetničke aktivnosti družeći se s lokalnom zajednicom.
Pet digitalnih nomada trenutno boravi u Hercegovini/TP Intera
Hrvatska se nametnula kao jedna od top destinacija u Evropi za digitalne nomade. Slijedeći primjer Estonije, koja je u junu 2020. godine uvela digitalnu nomadsku vizu, koja strancima koji rade na daljinu ili vode vlastitu kompaniju omogućava jednogodišnji boravak u zemlji, to je početkom 2021. učinila i Hrvatska. Tako je, na inicijativu poduzetnika Jana de Jonga, Hrvatska među prvima u Evropskoj uniji regulirala jednogodišnji privremeni boravak digitalnih nomada. Bilo je to početkom prošle godine.
Nakon tog prvog koraka napravljene su dodatne zakonske izmjene te su sada stranci sa statusom digitalnih nomada u Hrvatskoj oslobođeni plaćanja poreza na primanja te ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu.
U javnosti je nastao buzz, uskoro je Hrvatska turistička zajednica lansirala kampanju "Croatia, your new office", osnovana je Hrvatska udruga digitalnih nomada (DNA Croatia), oformljeno je selo digitalnih nomada u zadarskom Boriku, a kreirana je i posebna platforma za povezivanje iznajmljivača smještaja i digitalnih nomada DNA Stay. Strani mediji poput Forbesa i jednog od vodećih turističkih vodiča Lonely Planet raspisali su se o Hrvatskoj kao o privlačnoj destinaciji za digitalne nomade.
Budući da su pandemijski uvjeti rada popularizirali rad na daljinu, a želja za putovanjem nakon lockdowna svijet pokrenula u potrazi novih horizonta, trenutak je bio izuzetno povoljan. I Hrvatska je privukla strance koji za ured biraju bar na plaži ili planinarski dom.
Selo digitalnih nomada oformljeno u Zadru/DNA Croatia
U oktobru je Hrvatska bila već druga na popisu najboljih zemalja za digitalne nomade, odmah nakon Japana. To je odlučilo 150.000 digitalnih nomada na portalu NomadList. Hrvatska se počela pojavljivati i na drugim rang-listama. Između ostalih ju je tražilica za putovanja Kayak proglasila 11. najboljom zemljom za digitalne nomade u konkurenciji od 111 zemalja. Poziciju na toj listi osigurali su joj lijepo vrijeme, kulturne i prirodne ljepote, društveni život, zdravstvena zaštita, cijene i sigurnost.
Početni zamah nije nestao, dapače, razmahao se još i više. U prvih osam mjeseci ove godine u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) vizu za digitalne nomade zatražilo je 1.070 stranaca, a 505 ju je i dobilo. Prema statistikama na stranicama MUP-a, vizu su ove godine zatražili državljani 59 zemalja. Najviše je zahtjeva pristiglo od Ukrajinaca, Rusa, Amerikanaca, Britanaca i Kanađana.
Zanimljivo, vizu za digitalne nomade zatražilo je deset državljana iz Srbije, osam iz Bosne i Hercegovine, pet iz Sjeverne Makedonije, dva iz Crne Gore, ali niko iz Slovenije.
Ti zahtjevi za vize, međutim, nisu realan pokazatelj broja digitalnih nomada u Hrvatskoj s obzirom na to da mnogi od njih dođu iz zemalja EU i borave kraće od tri mjeseca. Stoga im nije potrebna viza. Iz udruge DNA Croatia procjenjuju da u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku boravi oko 2.000 digitalnih nomada.
Kada im istekne dozvola za privremeni boravak u Hrvatskoj, digitalni nomadi mogu šest mjeseci nakon isteka dozvole ponovo podnijeti zahtjev. Obrada zahtjeva traje od 15 do 60 dana, a trošak za podnošenje zahtjeva te izdavanje vize i biometrijske boravišne karte ne prelazi 1.200 kuna.
U svjetskoj trci za privlačenje digitalnih nomada, Srbija je također prepoznala potencijale ove grupe radnika.
Njima je, prema važećoj regulativi, omogućeno da produže svoj boravak u zemlji i zadrže se više od standardnih 90 dana.
''Ukoliko podnesu zahtjev za privremeni boravak putem priznavanja visokoškolske diplome i on bude odobren, boravak važi godinu dana'', kaže Ivan Brkljač, direktor programa za cirkularne migracije u ''Tački povratka'', programu za podršku povratnika u Srbiju.
Ako riješe da se u Srbiji zadrže duže od pomenutih 90 dana, nomadi postaju poreski obveznici. Prema njegovim riječima, oni su tada dužni da sami pronađu modalitet kojim će riješiti svoj poreski status, a to često zavisi i od djelatnosti kojom se bave.
Budući da se među nomadima uglavnom nalazi mlađa populacija, valja napomenuti da u Srbiji od ove godine važi i svojevrsni poreski popust za one mlađe od 40 godina. To se, kako je Bloomberg Adria već pisala, odnosi na godišnji porez na dohodak građana, a u objašnjenju Ministarstva finansija se navodi da se ovaj poreski tretman odnosi i na rezidente (za dohodak ostvaren na teritoriji Srbije i u drugim državama) i na nerezidente (za dohodak ostvaren na teritoriji Srbije).
Kada se govori o ekonomskom doprinosu digitalnih nomada, on svakako nije mali.
''Prosječan digitalni nomad na mjesečnom nivou troši između 1.300 i 1.500 dolara, što je znatno više od prosječnog građanina Republike Srbije'', napominje Brkljač. Ipak, kako ističe, nezahvalno je procijeniti koliko ovakvih nomada godišnje uopće posjeti zemlju, jer je na papiru nemoguće razaznati redovnog turistu od digitalnog nomada.
Prema navodima Skenera digitalnih nomada, koji su kreirali UNDP i Inicijativa ''Digitalna Srbija'', da se zaključiti da je Srbija prilično privlačna nomadima jer nudi zapadnoevropski način života za prihode Istočne Evrope. Na sajtu Nomad List, gdje nomadi rangiraju posjećena mjesta, glavni grad Srbije drži ukupnu ocjenu 3,58/5 i četvrto mjesto na listi najboljih mjesta za život u Evropi. Dobre rezultate Beograd ostvaruje u oblastima kao što su: kvalitet života, bezbjednost, sloboda govora i druge, dok su polja na kojima "škripi": kvalitet zraka, prihodovanje, naklonjenost LGBTQ+ osobama...
Osim ovog i drugih stranih sajtova na kojima se zainteresovani mogu informisati, grupa srpskih organizacija pokrenula je i web-stranicu Belgradegets.digital, gdje se može pronaći niz korisnih podataka o procedurama dolaska, smještaju, dešavanjima u gradu i slično
