.webp){kind=icon}
Dobar dio globalnih dioničkih indeksa od početka je godine zabilježio pad veći od 20 posto. Takav snažan pad tradicionalno je prihvaćen kao jedan od glavnih vijesnika loših vremena. Dok su indeksi na većim svjetskim burzama padali, na burzama u Bosni i Hercegovini priča je donekle drukčija.
Burzovni indeks SASE Sarajevske burze ojačao je gotovo šest posto, a banjalučki BIRS i više od 15 posto.
Analitičari napominju kako bi dionički indeksi u regiji trebali korelirati s globalnim trendovima, ali razlika u odnosu na njih, a time i njihov ovogodišnji relativni uspjeh proizlazi iz "slabije likvidnosti na lokalnim tržištima".
Glavni razlozi koje analitički tim Bloomberg Adrije navodi za niski promet su "premala kapitalizacija da bi se privuklo veće globalne investitore" i "tržišna percepcija potencijalnog povrata (u terminima vrijednosti i vremena) od investiranja u lokalne kompanije". Ti elementi, dodaju analitičari, znače da i dalje postoji "potencijal rasta lokalnih burzi kao dio šireg približavanja većim tržištima".
Pročitajte: Burze Adria regije: Sva tržišta blago su precijenjena osim Slovenije
U usporedbi lokalnih tržišta sa svjetskim, naši su analitičari uzeli u obzir još neke pokazatelje. Među njima je i popularni P/E omjer - omjer cijene dionice na burzi i zarade po dionici koju je ostvarila kompanija. Visina i kretanje P/E omjera kroz vrijeme daju indikacije kakva očekivanja imaju ulagači o budućem trendu na burzi.
Začudo, lokalne burze se po tom pokazatelju, uz pokoju iznimku, ne razlikuju previše od ovogodišnjih globalnih trendova. Mada trendovi nisu bili usklađeni, naši analitičari ističu kako je "opći trend (...) usmjeren prema dolje". Pad vrijednosti P/E omjera za dioničke indekse u rasponu od jednog do šest bodova ove godine imala je banjalučka burza.
No, kako lokalne burze nikad ne razočaraju svojom posebnošću, na njima je bilo i iznimki. Na Sarajevskoj burzi je P/E omjer ove godine blago porastao, i to za 0,3 boda.
Ono što je karakteristično za poslovanje Sarajevske burze (SASE), kao i svake druge tranzicijske burze, jesu svakako oscilacije u tržišnoj aktivnosti, kaže za Bloomberg Adriju Almir Mirica, izvršni direktor SASE.
"Domaće tržište kapitala suočava se s velikim izazovima od svog nastanka. Za razliku od bankarskog sektora, ono nikada nije bilo u fokusu razvojnih projekata koje su finansirale međunarodne i domaće institucije. Niska finansijska pismenost stanovništva, nepovjerenje i loša iskustva iz masovne privatizacije i famoznih 'certifikata' su kod velikog broja ljudi stvorili otklon prema ovom segmentu finansijskog tržišta. Svjetska finansijska kriza 2007/08, koja se prelila i na naše tržište, dodatno je usložnila situaciju", kaže on.
Posebna uloga pripada svakako i nestabilnoj političkoj situaciji u zemlji, koja je konstanta posljednjih decenija, dodaje te kaže kako se u posljednje vrijeme ponovno pogoršava. Pored toga, situacija da tržište kapitala gotovo dvije godine nije imalo funkcionalnog vrhovnog regulatora (Komisija za vrijednosne papire FBiH) je zadala dodatni udarac svim potencijalnim aktivnostima na tržištu kapitala.
- uz pomoć Karla Vajdića
